u sklopu projekta Priče iza gradova / Stories Behind Cities

„Knjiga o Rijeci“ kolekcija je 30 priča koje su tematski podijeljene u šest cjelina: Korak naprijed, Njeno lice grada, S one strane, Kad bi zidovi pričali i Nostalgija, a koje prikazuju neke već poznate, neke zaboravljene i neke nepoznate priče o Rijeci i njenim stanovnicima_cama u periodu od 100 godina.

O projektu

Projekt Stories Behind Cities / Priče iza gradova, u sklopu kojeg nastaje „Knjiga o Rijeci“, prvenstveno se bavi gradovima i njihovim narativima polazeći od postavke da su priče neizostavni aspekti svih kultura. Priče tvore veze između povijesti, zajednice, jezika i tradicije, tvoreći predodžbe koje imamo o nama samima i koje druge zajednice imaju o nama.

Partnerske zemlje uključene u projekt, Hrvatska, Srbija i Rumunjska, dijele sličnu povijest obilježenu sukobima, promjenama granica i totalitarnim režimima. S jedne strane, ove se zemlje još bore s post-konfliktnim narativima, a ponekad i s negativnim stereotipima, pa se u tom smislu „Knjiga o Rijeci“ – kao i ona o Novom Sadu i ona o Temišvaru – može iščitavati kao podsjetnik na drugačije narative koji su utkani u identitete tog grada.

S druge pak strane, i prije svega, one stoje kao ogledalo nas samih, stvarajući imaginarnu heterotopnu cjelinu istkanu u većoj ili manjoj mjeri mutnim ili jasnim, davnim ili skorašnjim sjećanjima žitelja koji su svojim životima pripovijedali priče, te, i sami postajući pričama, tkali lice i naličje grada.

Stoga se kao okosnica ove publikacije kristalizira pitanje identiteta. No sve ono što čini grad nije moguće cjelovito prikazati niti sagledati jednim projektom. Ovih 30 priča nastalih sabiranjem postojeće literature, arhivskih i novinskih izvora, kao i autentičnih sjećanja i promišljanja stanovnika, nalikuju mozaiku krhotina i fragmenata, koji će možda potaknuti neke nove priče, istraživanja i projekte.

Riječke priče

Stranice riječke publikacije ovog projekta čitateljstvu donese priče podijeljene u šest cjelina na kojima je radilo troje istraživača_ica. Ta je podjela ponekad jasna i tematska, a ponekad metaforička.

Sam početak otvara cjelina Korak ispred upoznajući čitatelje_ice s ličnostima ili značajnim djelima čije su pionirske karakteristike ostvarile lokalni, a ponegdje i puno širi značaj. Nije slučajnost da Korak ispred metaforički obilježava i dolazak protagonista_ica u Rijeku u kojoj su ostvarivali_e svoje pothvate i eksperimente i dugogodišnjim radom i predanošću oblikovali_e prošli i današnji život grada.

Uočivši namjernu ili slučajnu tendenciju istraživača_ica da u publikaciju uvrste autentične ženske priče, cjelina Njeno lice grada (grada koji se nazivima tek 25 ulica spominje svojih znamenitih žena[1]) životnim minijaturama o javnosti više-manje nepoznatim licima ocrtava raznolika iskustva života žena u Rijeci, što došljakinja, što rođenih Riječanki, u vremenskom rasponu od stotinjak godina. Posljednja priča nudi pak osvrt na trenutačnu situaciju u Rijeci – koja je istovjetna onoj u mnogim gradovima i mjestima diljem svijeta – i aktivističkom porukom ukazuje na bolju perspektivu za žene budućnosti.

Cjelina S one strane donosi svjedočanstva i zanimljivosti života uz granicu, s obje njene strane, svjedočanstva koja se tiču jezika i identiteta, organizacije svakodnevice, te anegdotne crtice koje dokazuju snalažljivost malog čovjeka unutar politikom nametnutih ograničenja.

Urbane teksture pričaju priče o recentnijim promjenama u urbanom tkivu koje su pratile razvoj grada; od izgradnje poslijeratne Rijeke, do umjetničkih intervencija i života u neboderima, potičući nas pritom da na nešto drugačiji način promatramo lučke kontejnere, gradske vizure, oslikane zidove ili da podignemo pogled u potrazi za minijaturnim skulpturama na riječkim ulicama.

U tom nizu prirodno je nastaviti cjelinom Kad bi zidovi pričali, u čijim se pričama životi više ili manje poznatih osoba isprepliću sa životima poznatih građevina. Spoj arhitektonske baštine i osobnih životnih putanja provodi čitateljstvo gradskim scenarijem koji podsjeća na filmske setove: kroz hotelske sobe, usamljene željezničke čekaonice, karnevalske balove, perivoje gradskih vila ili putem Trsatskog kaštela.

Publikacija završava u duhu Nostalgije, skupini kolektivnog sjećanja na djetinjstvo, rad, odmor i druženje u ovom gradu i njegovoj okolici, pomalo idealizirajući prošle svakodnevice i skrećući misli na tople i pozitivne trenutke života bez obzira na ratove, režime, granice i podjele.

Ovu publikaciju vidimo kao priliku da se u kaleidoskopu perspektiva ponovno ogledamo, otkrijemo barem komadiće onoga što smo nekoć bili, ono učinjeno, a zaboravljeno, zapostavljeno, neispričano, nezabilježeno ili čak skriveno, a koje je bivalo dijelom grada ili to tek počinje biti – i da sagledamo naše nasljeđe (i budućnost) novim očima.

Projekt Stories Behind Cities provela je Udruga Prostor Plus u suradnji s Umetničkom organizacijom Inbox iz Novog Sada, FiTT iz Temišvara i MeltingPro iz Rima. Projekt sufinanciraju Europska Komisija u sklopu programa Kreativna Europa, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. 
Udruga Prostor Plus korisnica je institucionalne podrške Zaklade Kultura nova. Prostorima Filodrammatice, Marganova i Palacha upravlja SU Molekula.